{"id":1579,"date":"2020-06-08T16:10:17","date_gmt":"2020-06-08T16:10:17","guid":{"rendered":"https:\/\/valicon.lab387.com\/?p=1579"},"modified":"2025-10-03T08:57:56","modified_gmt":"2025-10-03T08:57:56","slug":"srbija-briga-za-ekonomske-posledice-korona-virusa-najniza-u-regionu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/srbija-briga-za-ekonomske-posledice-korona-virusa-najniza-u-regionu\/","title":{"rendered":"Srbija-Briga za ekonomske posledice korona virusa najni\u017ea u regionu"},"content":{"rendered":"<ul>\n<li>U pore\u0111enju sa regionom, gra\u0111ani Srbije najzabrinutiji za \u0161irenje korona virusa<\/li>\n<li>\u00a0Primarne su briga za zdravlje i porodicu, a 9 od 10 gra\u0111ana predvi\u0111a pobolj\u0161anje<\/li>\n<li>Mere protiv \u0161irenja virusa primerene situaciji, ekonomske mere delimi\u010dno odgovaraju\u0107e<\/li>\n<li>Svaki peti zaposleni radi vi\u0161e nego ranije, briga za radno mesto ispod 10%<\/li>\n<li>Do regionalnih letovali\u0161ta bez dodatnog zadu\u017eivanja, odluke vlasti Crne Gore<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Beograd, 08.06. 2020. godine \u2013 Zabrinutost gra\u0111ana Srbije za \u0161irenje epidemije korona virusa, iako smanjena za \u010dak 20 procentnih poena u odnosu na kraj marta, ostaje najvi\u0161a u regionu i iznosi 70%, u pore\u0111enju sa 47% u Sloveniji, 58% u Bosni i Hercegovini i 62% Hrvatskoj. Suprotno tome,\u00a0<\/strong><strong>zabrinutost za ekonomske posledice, uprkos rastu jedino u Srbiji manja je od polovine i iznosi 40%, dok ekonomske posledice epidemije brine 69% gra\u0111ana Slovenije, 61% gra\u0111ana BiH i 59% gra\u0111ana Hrvatske.<\/strong><\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-1-1-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<h3>RAZLI\u010cITI ASPEKTI BRIGA TOKOM EPIDEMIJE: PORODICA I ZDRAVLJE PRE SVEGA<\/h3>\n<p>Struktura zabrinutosti gra\u0111ana Srbije, neznatno se razlikuje od regiona a najvi\u0161e vrednosti prepoznaju se u aspektima koji se odnose na \u0161iri dru\u0161tveno-sociolo\u0161ki kontekst jo\u0161 uvek aktuelne epidemije. Tako 68% gra\u0111ana Srbije izra\u017eava visok stepen zabrinutosti za svoju porodicu, sledi briga za zdravlje, prisutna kod 41% ispitanika, a briga za ekonomske posledice je tek na tre\u0107em mestu i iznosi pomenutih 40%. Ako pratimo podatke iz regiona, mo\u017eemo da prepoznamo uzlazan trend tog pokazatelja u periodu nakon stabilizacije, a prose\u010dna vrednost za taj pokazatelj u Sloveniji koja je prva proglasila kraj epidemije iznosi skoro 60%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-2-1-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Tako\u0111e, uprkos razli\u010ditim podacima iz vi\u0161e zvani\u010dnih izvora o broju osoba kojima je tokom trajanja epidemija radni odnos na bilo koji na\u010din prekinut, zabrinutost za radno mesto u Srbiji bele\u017ei najni\u017eu vrednost u pore\u0111enju sa regionom i iznosi svega 10%. Istovremeno samo 5% ispitanika, koji su u periodu pre progla\u0161enja epidemije bili u nekom obliku radnog odnosa, opisuju\u0107i svoju trenutnu situaciju u vezi zaposlenja, kao razlog gubitka posla navodi epidemiju korona virusa.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-3-1-2.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<h3>MERE STROGE ALI SITUACIJA IDE NA BOLJE<\/h3>\n<p>U okviru kontinuirane studije koja prati reakciju gra\u0111ana Srbije i regiona u zemljama u kojima agencija Valicon posluje, meren je stepen saglasnosti gra\u0111ana sa merama koje donose njihova nacionalna koordinaciona tela.<\/p>\n<p>Sada ve\u0107 preventivne mere za borbu protiv korona virusa, preblagim smatra 18% ispitanika. U prethodnom periodu, kad su te mere bile\u00a0 ograni\u010davaju\u0107e, preblagim ih je krajem aprila smatralo 10% gra\u0111ana Srbije a krajem marta, u povoju epidemije 13%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-4-1-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>S druge strane nakon zna\u010dajne relaksacije mera i nakon neformalnog progla\u0161enja kraja epidemije od strane pripadnika Kriznog \u0161taba, previ\u0161e strogim ove mere do\u017eivljava 20% gra\u0111ana, \u0161to je pad od 12 procentnih poena u odnosu na zna\u010dajno restriktivan period. Zna\u010dajno veliki broj je onih koji mere ocenjuju kao primerene situaciji, a prose\u010dna vrednost tokom perioda merenja iznosi 63% ispitanika.<\/p>\n<p>U prilog oceni mera kao adekvatnim govori i pogled gra\u0111ana na op\u0161tu situacija i promenu pravca kretanja. Pobolj\u0161anje kao pravac kontrole epidemije trenutno vidi \u010dak 90% gra\u0111ana a visok procenat takvih prisutan je ve\u0107 od po\u010detka aprila. Jedino je mart doneo izjedna\u010deno pesimisti\u010dan i optimisti\u010dan pogled na situaciju, tada je odnos pobolj\u0161anja i pogor\u0161anja bio izjedna\u010den, dok je skok od 25 procentnih poena u korist pobolj\u0161anja zabele\u017een ve\u0107 po\u010detkom aprila.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-5-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Kada bli\u017ee pogledamo strukturu pobolj\u0161anja, vidimo da su se poruke zvani\u010dnika u javnom prostoru koje su ordinirale oko \u201eumerenog\u00a0 optimizma\u201c preslikale i kod gra\u0111ana. A kada pogledamo prosek svih merenja, vidimo da je najve\u0107i broj upravo umereno optimisti\u010dan odnosno perspektivu razvoja situacije ocenjuje kao \u201eide ka boljem\u201c \u2013 65%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-6-1.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Me\u0111utim gra\u0111ani Srbije nemaju povoljnu ocenu o odr\u017eavanju izbora i nastavku izbornih aktivnosti, s obzirom da jo\u0161 uvek na snazi odluka o epidemiji od posebnog zna\u010daja. U dva talasa merenja, najve\u0107i broj gra\u0111ana nije saglasan sa odr\u017eavanjem izbora 21. juna. Sredinom maja svoje neslaganje sa odr\u017eavanjem izbora izrazilo je 53% gra\u0111ana, dok se krajem maja taj broj smanjuje za 9 procentnih poena. Sa odr\u017eavanjem u potpunosti se saglasilo 9% pa 11% gra\u0111ana. Bez odgovora je u oba talasa merenja bilo 15%, odnosno 17% gra\u0111ana.<\/p>\n<h3>\nNOVA NORMALNOST: IDE NA BOLJE ILI IDE NEKAKO<\/h3>\n<p>Osvrtom na takozvanu novu normalnosti, a i kada govorimo o percepciji pobolj\u0161anja op\u0161teg stanja u dru\u0161tvu neizostavan je deo koji se odnosi na li\u010dni do\u017eivljaj i percepcije trenutne situacije. Tako posebno kreirana skala koja opisuje \u017eivot u novonastalim okolnostima daje uvid u to kako i na koji na\u010din gra\u0111ani li\u010dno do\u017eivljavaju period za nama. Skala tako\u0111e poma\u017eu u predvi\u0111anju budu\u0107ih aktivnosti, namera u kupovini i pona\u0161anja potro\u0161a\u010da. Dok u kombinaciji sa drugim indikatorima mo\u017ee pru\u017eiti uvid u promenu kupovnih navika.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-7-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<h3>NORMALIZACIJA POSLOVNIH AKTIVNOSTI<\/h3>\n<p>Ne\u0161to vi\u0161e od polovine, odnosno 54% anketiranih ispitanika koji su u radnom odnosu, komentari\u0161u\u0107i svoju trenutnu situaciju na radnom mestu reklo je da je situacija manje-vi\u0161e ista kao i ranije. Interesantan podataka predstavlja to da drugu najve\u0107u grupu \u010dini 20% onih ispitanika koji obim posla opisuju kao pove\u0107an u odnosu na period pre pojave korona virusa. Sve ostale grupe ispitanika, u koje spadaju oni koji su na prinudnom ili redovnom odmoru, bolovanju ili \u010dekanju procentualno su ispod 10% pojedina\u010dno.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-8-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Prate\u0107i pomenute podatke, zabrinutost gra\u0111ana za radno mesto, kao i to da najve\u0107i broj svoj trenutni do\u017eivljaj opisuje kao normalan, mo\u017eemo da zaklju\u010dimo da se poslovne aktivnosti polako normalizuju kao i da se stvaraju relativno povoljne okolnosti za nastavak rada.<\/p>\n<h3>\nLI\u010cNI BUD\u017dETI GRA\u0110ANA SRBIJE<\/h3>\n<p>Finansijska situacija gra\u0111ana Srbije, mo\u017ee se opisati kao relativno stabilna. S porastom optimizma tokom epidemije, menjao se i pogled na projekciju li\u010dnog bud\u017eeta. U martu je 37% gra\u0111ana o\u010dekivalo pogor\u0161anje finansijsku situaciju, ali je raspolagala sa jednakom koli\u010dinom novca, dok trenutno isti broj njih ne o\u010dekuje pogor\u0161anje. Takva promena mo\u017ee se opisati trenutnim \u0161okom i neizvesno\u0161\u0107u na svim tr\u017ei\u0161tima: novca, sirovina, materijala pa i rada, \u0161to se kod odre\u0111eno broj anketiranih preslikalo na predvi\u0111anje budu\u0107eg finansijskog stanja. Kao \u201elo\u0161ije nego pre pola godine\u201c svoju situaciju opisuje 32% gra\u0111ana, a kao \u201ebolju nego pre pola godine\u201c \u2013 7%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-9-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Li\u010dni bud\u017eet u odre\u0111enoj meri prati i obim potro\u0161nje, tako sada najve\u0107i broj anketiranih ispitanika \u2013 36% njih tro\u0161i manje u odnosu na period od pre \u0161est meseci, a prati ih 35% onih koji nisu promenili obim potro\u0161nje i ne o\u010dekuju nikakve promene. Vi\u0161e nego ranije tro\u0161i 11% ispitanika, a smanjenje potro\u0161nje o\u010dekuje 18%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-10-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Prema metodologiji agencije Valicon, ukr\u0161tanjem odre\u0111enih indikatora iz ovog i drugih sprovedenih istra\u017eivanja dobijaju se potro\u0161a\u010dki segmenti i profili\u0161e se pet glavnih potro\u0161a\u010dkih grupa: uskra\u0107eni, pa\u017eljivi, oprezni, ravnodu\u0161ni i obezbe\u0111eni. S po\u010detka epidemije procentualno najve\u0107u grupu \u010dinili su pa\u017eljivi sa 33%, dok su se kroz merenja potro\u0161a\u010di pregrupisali, pa je tako sada najobimnija grupa obezbe\u0111enih sa udelom od 30% u odnosu na ostale segmente.<\/p>\n<h3>FINANSIJSKA SITUACIJA (NE)ODRA\u017dAVA SE NA KUPOVINU<\/h3>\n<p>Vi\u0161e od ve\u0107ine, 55% ispitanika, upitani da su pre progla\u0161enja epidemije korona virusa imali nameru da realizuju neku od investicija, kupovina ili aktivnosti, odgovorilo je odri\u010dno. Nasuprot njima je 45% onih koji su planirali kupovinu ili renoviranje nekretnine,\u00a0 kupovinu ku\u0107nih aparata ili tehnika, opremanje dvori\u0161ta ili druga finansijska i poslovna ulaganja.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-11-1.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Iako je skoro polovina ispitanika imala namere potro\u0161nje, tek 40% njih i u periodu nakon epidemije planira da opredeli isti iznos finansijskih sredstava za budu\u0107a ulaganja i kupovinu. Istovremeno, u merenju na nacionalno reprezentativnom uzorku u sklopu iste studije u delu o uticaju epidemije korona virusa na pona\u0161anje potro\u0161a\u010da, krajem maja, pokazalo se i da \u0107e 31% ispitanika manje novca u budu\u0107nosti odvajati za velike kupovine i ulaganje, a 23% \u0107e odustati od planova.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-12-1.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<h3>NE DALJE OD REGIONA: KAKO I DA LI PUTOVATI?<\/h3>\n<p>Najve\u0107i broj anketiranih \u2013 52%, putovanje unutar Srbije smatra malo rizi\u010dnim, dok ga 17% uop\u0161te i ne do\u017eivljava tako. Sigurnost odlaska u region percipira se znatno druga\u010dije. Ali svega 14% planira \u010de\u0161\u0107e da pose\u0107uje lokalne turisti\u010dke lokalitete.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-13.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Nasuprot niskom stepenu zainteresovanosti za doma\u0107i turizam a uzev\u0161i u obzir da skoro svaki drugi, tj. 47% anketiranih, putovanje u zemlje regiona do\u017eivljava kao rizi\u010dno, a 17% kao veoma rizi\u010dno, \u010dak 68% ispitanika planira da putuje u neku od zemalja regiona.<\/p>\n<p>Kako je jedna od zemalja koju gra\u0111ani Srbije naj\u010de\u0161\u0107e pose\u0107uju susedna Crna Gora, upitali smo ih kako ocenjuju odluku vlasti Republike Crne Gore da dr\u017eavljanima Srbije jo\u0161 uvek ne omogu\u0107e ulazak u tu zemlju, zbog, kako ka\u017eu neispunjavanja epidemiolo\u0161kih kriterijuma. Tako 79% gra\u0111ana takvu odluku ocenjuje kao neopravdanu, a svega 21% kao opravdanu. Svaki drugi ispitanik, odnosno 50% njih, kao razlog za neopravdanost takve odluke navodi nenaklonosti politike tamno\u0161njih vlasti ka Srbima, dok je 15% njih opravdavaju uz napomenu da je svaka dr\u017eava samostalna u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\"  src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-14.jpg\" alt=\"\"  \/><\/p>\n<p>Upitani o na\u010dinu finansiranja predstoje\u0107eg letovanja, 86% \u0107e letovanje u regionu provesti bez dodatnog zadu\u017eivanja, a najve\u0107i broj odnosno 46% planira da otputuje odmah nakon stabilizacije epidemiolo\u0161ke situacije.<\/p>\n<h3>KENZIJANCI ILI FRIDMANOVCI<\/h3>\n<p>Iako je gra\u0111anima Srbije zabrinutosti za ekonomske posledice epidemije tek na tre\u0107em mestu, sumarno najve\u0107i broj njih nije u potpunosti zadovoljan saniranjem nastalih problema u privrednom sektoru. Tako, ukupno 55% gra\u0111anina mere Vlade Republike Srbije i Kriznog \u0161taba u vezi spre\u010davanja ekonomskih posledica epidemije na stanovni\u0161tvo i privredu ocenjuje kao ili delimi\u010dno odgovaraju\u0107e (47%) ili neprimerene (9%), dok s druge strane kao adekvatne ih opsuje 45% gra\u0111ana.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/valicon.lab387.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Grafik-15.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U periodima kriza iza nas osporavali su se i brojni svetski teoreti\u010dari i ekonomisti. Krajem 20ih godina pro\u0161log veka, D\u017eon Majnard Kejnz, uticajnih ekonomista Engleske i tvorac Kenzijanske ekonomske teorije, analiziraju\u0107i Veliku depresiju rekao je \u201cDug rok ne postoji. Na dug rok smo svi mrtvi\u201d. Iako radikalan u svojim idejama, njegov je model u kome se zala\u017ee za direktne intervencije dr\u017eave u tr\u017ei\u0161te roba, resursa i kapitala bio predominantan u kreiranju fiskalne i privredne politike za prevazila\u017eenje posledica izazvane Velikom krizom. U godinama nakon toga, a nasuprot tome zastupnik ideje Ekonomskog liberalizma Milton Fridman, tvorac fenomena i jezi\u010dke kovanice \u201cnovac iz helikoptera\u201d, teoretski je razra\u0111ivao slobodno tr\u017ei\u0161te koje uticaj dr\u017eave svodi na regulatornu a tr\u017ei\u0161tu daje potpunu slobodu. U krizi a i nakon nje, razli\u010dite dr\u017eave zauzele su razli\u010dit stav u odnosu ka saniranju nastalih ekonomskih posledica, a odgovor na pitanje koji je model efikasniji pru\u017ei\u0107e nam naredna merenja i vreme pred nama.<\/p>\n<p>###<\/p>\n<p><strong>Navo\u0111enje izvora<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p>Pri pozivanju na ovo istra\u017eivanje agencije Valicon, molim Vas da koristite preporu\u010den oblik citiranja izvora:<br \/>\n\u00bbIzvor: Valicon \u2013 Istra\u017eivanje javnog mnjenja u Srbiji i regionu, mart \u2013 maj 2020. godine\u00ab<\/p>\n<p>###<\/p>\n<p><strong>Metodologija<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku ispitanika iz Valicon online panela JaZnam. Valicon poseduje najve\u0107u aktivnu bazu online panelista u regionu. Rezultati su reprezentativni za op\u0161tu populaciju Republike Srbije i drugih zemalja regiona, uzrasta od 18 do 75 godina, po polu, starosti, edukaciji i regionu.<\/p>\n<p>Period anketiranja u Srbiji:<br \/>\nI talas: 24-29. mart 2020. godine, n=568; II talas: 08-10. april 2020. godine, n=629; III talas: 22-25. april 2020. godine, n=504; IV talas: 14-17. maj 2020. godine, n=511; V talas: 29.05.-01.06.2020. godine, n=521<\/p>\n<p>###<\/p>\n<p><strong>O kompaniji Valicon<\/strong><br \/>\nValicon je jedna od vode\u0107ih kompanija za tr\u017ei\u0161no savetovanje i istra\u017eivanje javnog mnijenja u jugoisto\u010dnoj Evropi. Valicon je specijaliziran za mala tr\u017ei\u0161ta, prilago\u0111ena re\u0161enja, naprednu metodologiju i detaljni uvid u klijentovo podru\u010dje aktivnosti. Osnovna delatnost kompanije je marketin\u0161ko savjetovanje na temelju marketin\u0161kih istra\u017eivanja. Valicon nudi svojim klijentima usluge na celom Zapadnom Balkanu i putem odabranih partnera u drugim evropskim zemljama.<\/p>\n<p>###<\/p>\n<p><strong>Kontakt za medije<\/strong><br \/>\nValicon d.o.o., Gavrila Principa 16, Beograd<br \/>\nT. 011\/ 3286 978, 069\/530 42 64 (Ognjen Radeta)<br \/>\nE.\u00a0<a href=\"mailto:ognjen.radeta@valicon.net\">ognjen.radeta@valicon.net<\/a><br \/>\nW. www.valicon.net<br \/>\nTW. @valicongroup<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U pore\u0111enju sa regionom, gra\u0111ani Srbije najzabrinutiji za \u0161irenje korona virusa \u00a0Primarne su briga za zdravlje i porodicu, a 9 od 10 gra\u0111ana predvi\u0111a pobolj\u0161anje Mere protiv \u0161irenja virusa primerene situaciji, ekonomske mere delimi\u010dno odgovaraju\u0107e Svaki peti zaposleni radi vi\u0161e nego ranije, briga za radno mesto ispod 10% Do regionalnih letovali\u0161ta bez dodatnog zadu\u017eivanja, odluke [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1580,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[37],"tags":[],"class_list":["post-1579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knowledge-club"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1579"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1810,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1579\/revisions\/1810"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/valicon.lab387.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}